A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Milkan 1257
Milča 1257
Uranko 1251
Strahina 1242
Miluš 1242
Bogašin 1242
Jovko 1241
Negosav 1240
Radas 1240
Stojimil 1228
Sredoja 1227
Miljojko 1225
Stoin 1221
Vukoica 1214
Cvetoš 1213
Radusin 1206
Cvejan 1200
Miloica 1192
Kristivoje 1192
Dobrinko 1190
Radulin 1158
Vujeta 1158
Cvetiša 1141
Sretoje 1132
Njegoje 1100
Ristivoj 1094
Vlaislav 1093
Novo 24

Liste sa tradicionalnim imenima i objašnjena možete naći dole pri kraju stranice.

A ovdje su Vam dostupne najnovije top liste modernih i najčešće davanih imena i analize trenda, sortirane po polu i godinama. Najpopularnija domaća i strana imena za dječake i djevojčice, sa porijeklom i značenjem.

AKTUELNE TOP LISTE IMENA »

Šta ime otkriva o nama?

"Nomen est omen" je poznata latinska izreka, a prevodi se kao "ime je znak". Mišljeno je da značenje imena, i simbolika imena govore nešto o osobi koja ga nosi.

No ne zvuči li to kao predrasuda? Imamo li stvarno pravo suditi o nekome po imenu?

Svoje ime dobivamo čak i prije nego što iko zna kakva ćemo osoba biti.

Ipak, postoje vjerovanja da je ime osobe duboko ukorijenjeno u njenoj duši i da, kad imenujemo svoje dijete, samim izborom imena unaprijed određujemo koje će osobine imati i kakvo će mjesto zauzeti na ovom svijetu.

To bi značilo, da odabirom imena možemo utjecati utjecati u kojem se smjeru razvija dijete?

Smatramo da je ova izjava pretjerana i sujevjerje. Ličnost svake osobe je jedinstvena. Zbog toga se i zovemo "osoba". Osobnost je čvrsto usidrena u svakom ljudskom biću od samog početka bez obzira na ime.

Izreka "nomen est omen" je dokaz da su u antici postojale predrasude u vezi imena, i da se to događa i danas.

Ipak, mnoga istraživanja pokazuju da ime koje nosimo itekako utiče na nas kao osobu, kroz društvene norme i podsvjesno. Ime koje izaberete će vaše dijete nositi cijeli život - izaberite nekolijepo i sa pozitivnim značenjem.



Slavenska imena

Imena slavenskog porijekla su izvedena direktno iz slavenskog jezika i rasprostranjena su u zemljama slavenskog govornog područja. U našoj banci podataka vam je dostupno oko 1000 imena slavenskog porijekla.

Slavenska imena potiču često još od predhrišćanskog ili srednjovjekovnog razdoblja. Za razliku od drugih kultura, slavenska imena se nisu odnosila na bogove i oružja nego su po pravilu opisivala osobine povezane sa željom za srećan život nosioca imena pa otuda i imena kao što su npr. Zdravko, Dragan, Vesela, Zlata itd.

Kao izuzetak važe imena sa prefiksom ili sufiksom bog (npr. Bodan, Bogoljub itd.)

 

Istorija slavenskih imena

 

Slavenska imena u predhrišćanskom vremenu

 

U predhrišćanskom vremenu su djeca do razdoblja od sedam do deset godina nosila neko privremeno ime npr. Niemoj ili Neljub (kod Poljaka Niemój Nielub ) , da bi se time vrijednost djeteta umanjila i tako zaštitilo od zlih sila. Razlog za to je bio u visokoj rati smrtnosti djece u tom starosnom dobu. Dijete koje bi preživjelo do svoje desete godine je dobijalo status odrasle osobe kroz ritual odsjecanja kose (danas na našem podneblju se ovaj ritual upražnjava kod kumstva), i tom prilikom bi dijete dobilo i pravo ime.

 

Preporučujemo: Ruska Imena »

 

Slavenska imena nakon pojave hrišćanstva

Imena slavenskog porijekla su dominirala na slavenskom govornom području dok slavenski narodi nisu prešli na hrišćanstvo. Pojava hrišćanstva i preovlađujuća uloga crkve u srednjem vijeku podrazumijevala je i pojavu imena preuzetih iz Starog ili Novog

Ceska seljanka1930

Zavjeta, odnosno svetačkih imena. Tako je 1545-1563 godine Tridenstski sabor Katoličke Crkve odlučio da svaki katolik treba da nosi hrišćansko ime koje je bilo grčkog, latinskog ili židovskog porijekla.

Slična situacija je bila i kod pravoslavaca. U Rusiji je u 13. vijeku broj slavenskih imena i hrišćanskih imena bio podjednak. Poslije toga su preovladavala krsna hrišćanska imena, a staroslavenska imena su obično bila drugo ime.

Paralelno se može pratiti isti razvoj na našem govornom području kod kršćana, a islamizacija stanovništva našeg bodneblja je donijela je obavezu davanja novih, arapskih, odnosno onih imena koja su u skladu sa islamskom dogmom i koja nikako ne podsjećaju na mnogobožačku prošlost.

Danas su slavenska imena privaćena od strane crkve i koriste se pri ceremoniji krštenja kao krsno ime.

Statistike pokazuju da slavenska imena na cijelom slavenskom govornom području ponovo uživaju sve veću popularnost.

 

 

Loading...